Zahtjev za reviziju članka 106 Zakona o sudovima

 
SUDSTVOM OGORČENI GRAĐANI RH                 VLADA RH
                                                                        TRG SV. MARKA 2
                                                                       10 000 ZAGREB gradjani@vlada.rh

PETICIJA

Zahtjev Vladi RH za izmjenu i dopunu čl. 106. ZAKONA O SUDOVIMA RH

Članak 3. Zakona o sudovima kaže:

(1) Sudovi štite Ustavom, međunarodnim ugovorima i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske te osiguravaju jedinstvenu primjenu prava, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom.
U sukobu sa čl.3. stavak 1. jest čl. 105 stavak 1. koji kaže:

Članak 105.

(1) Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti.

Citirani članak pomenutog zakona suce sudova na svim razinama stavlja očito u nadređeni položaj u odnosu a građane koji traže pravnu zaštitu putem suda,te ih također stavlja u povlašteni pložaj u odnosu na sve ostale profesije ,odnosno na pojednince koji osobno snose odgovornost za pogreške u svom radu,bilo da su subjektivne ili pak objektivne priode.U konkretnom slučaju radi se o ozbiljnim pravnim prazninama a koje se odnose:
.-na sam postupak(kojeg nema) dokazivanja vicioznosti pri počinjenju pogreške bilo namjerne ili pak nenamjerne
-bilo izricanje ma kakve sankcije u slučaju kada je pogreška počinjena od strane suca profesionalca a kojeg je postavila i kojeg bi trebala kontrolirati od strane svojih nbadležnih službi Vlada Republike Hrvatske i posebno pravosudna vlast po svojoj hijerrarhiji, stranci je već nanešena šteta (materjalna ili pak nemarjalna).

Dakle bilo bi potrebno zakonski definirati:
-kojim se službama potrebno obratit kada se posumnja da je u samom postupku (bilo parničnom bilo kaznenom posumnja da da je stranci nanesena šteta.
-kako provesti postupak (stegovni,prekršajni ili kazneni) kako bi se dokazala vicioznost.
-koje će biti sankcije ako se dokaže šteta i na koji će način biti izrećene.
-tko će stranci nadoknaditi utvrđenu konkretno nastalu štetu
-u kom će štetu snositi sam sudac,u kom slučaju država, a u kom slučaju i država iz svog proračuna i sudac sa svojom osobnom imovinom.

Zakon o sprječavanju sukoba interesa:
Sada, dužnosnici u smislu ovoga zakona , točka 5. uključuju predsjednika Ustavnog suda, dopredsjednika Ustavnog suda, kao i suce Ustavnog suda.
Sukob interesa , nepotizam , korupcija i pravna nesigurnost postoji na svim sudovima RH jer zakonodavac nije osigurao jasne i nedvosmislene zakone kojima bi se stalo na kraj nepotizmu na sudovima RH. Činjenica je da na sudovima RH postoji ustaljena praksa zapošljavanja rodbine, da su suci i njihovi bračni drugovi odvjetnici u istom gradu i na istom sudu čest slučaj. To zasigurno onemogućava pravo na pošteno i nepristrano suđenje, a dokaz tome je sramotni status pravosuđa koji nas uporno drži na dnu sudbene prakse. Zakonom se mora propisati pod kojim uvjetima je sudac u sukobu interesa radi rodbinskih veza.
Zahtjev za Delegiranje predmeta drugom stvarno nadležnom sudu, kod žalbe na odluku suda prvog stupnja mora biti prihvaćeno mandatorno, jer ne iziskuje dodatni trošak, a osigurava pravičnije suđenje. Predmet mora biti delegiran u drugu Županiju a koja ne graniči sa Županijom suda na kojem se prvostupanjski postupak vodio.

Sudstvom ogorčeni građani RH traže od Vlade RH da gore navedeno uzmu u hitno razmatranje i pokrenu postupak.